Bajke i priče za djecu, ponekad, čini se gube bitku s vremenom, pogotovo u digitalno vrijeme kada su preplavljeni video sadržajima različitih animiranih sadržaja. Zlatna gora zbog toga priprema poklon u vidu elektronske knjige, pod nazivom Džin Ol i Majušni Tim, koja je namijenjena najmlađim uzrastima. Period u kojem je ova ilustrovana bajka nastala vezuje se za završetak Prvog svjetskog rata, ali i period kada je svijet bio suočen sa velikom pandemijom Španskog gripa. I ova bajka, napisana upravno na tim temeljima, nudi toplu i iskrenu priču koja će uveseliti svako dijete, a roditeljima će biti izazov da je čitaju djeci pred spavanje, i da tako provedu kvalitetno vrijeme sa svojim najdražima.
Džek Zajps, teoretičar bajki, zaslužan je što je ova knjiga ponovo objavljena, a takođe njegova misija je da bajke dođu do što većeg broja ljudi i djece. U toj njegovoj misiji učestvujemo i mi iz Zlatne gore, te će se ova knjiga uskoro naći u besplatnom elektronskom izdanju.

Džek Zajps, urednik i prevodilac engleskog izdanja pisao je ovako o Džinu Olu i Majušnom Timu:
Kristijan Berman: život sa bajkom

,,Kristijan Berman (1881-1924), sanjivi umjetnik o kojem praktično niko ne zna u Njemačkoj ili svijetu. Kratki sinopsis njegovog života, čita se kao bajka sa otvorenim završetkom. Kristijan Berman je rođen u Viciburku, u porodici siromašnog pekara. U mladosti bio je obučen za krojača jer nije bio uspiješan u školi. Međutim, pobunio se protiv svoje porodice, I otišao je u Hamburg, gdje je počeo da radi na brodovima, da bi zatim putovao do Južne Amerike nekoliko puta.
Tokom svojih tinejdžerskih godina vratio se u Viciburg, gdje ga je majka podstakla da postane arhitekta. Uz majčinu pomoć, prikupio je dovoljno novca za pohađanje škole arhitekture i umjetnosti u Minhenu. Kada je došao tamo, njegovi profesori su prepoznali veliki talenat za slikanje i ilustracije.

Ilustrator bajki, životinja, neobičnih bića

Do početka dvadesetog vijeka, radio je kao šegrt raznih slikara u Minhernu, i postao je poznat ne samo po bajkovnim crtežima već i po realističnim slikama Viciburga. Dobitnik je mnogih nagrada za rane radove, a među njima je i nagrada grada Rima, što mu je moglo omogućiti da otputuje u Italiju, radi proučavanja velikih italijanskih slikara i poboljšanja tehnika i razumijevanja umjetnosti.
Vratio se u Njemačku 1910. godine a dobar dio svog života proveo je proučavajući životinje i prirodu. Posebno je gajio naklonost za ilustrovanje žaba, zečeva i insekata. To je bio jedan od razloga zbog kojih ga je Valdemar Bonses angažovao da uradi 60 ilustracija za njegovu poznatu knjigu za djecu Pčelice Maje (1912).

Barmana je veoma uznemirio Prvi svjetski rat, i njegove slike kao što su Revolucija (1914), vatra (1914) odražavaju njegovu zabrinutost zbog nasilja u Evropi. U tom periodu počeo je raditi na skiciranju i ilustrovanju scena koje bi oslikavale knjige knjige za djecu. Barman je imao iskrivljen smisao za humor i to se može vidjeti u nizu bajki koje je stvorio od 1914. do 1924. godine.


Džin Ol džinovski prijatelj ljudi

Barman je bio izuzetno oduševljen džinovima i velikim stvorenjima koja su ljubazna i neshvaćena. Njegovo saosjećanje sa njima ogledalo se u njegovim ilustracijama i crtežima. U slučaju Džina Ola, jasno je da je dobrodušni džin prijatelj ljudi koji imaju predrasude prema strancima, posebno kada oni izgledaju kao ogromni i opasni vanzemaljci. Barman je bio neobičan slikar i pripovjedač. Njegovi tekstovi i slike otkrivaju ozbiljnu kritiku socijalnih predrasuda, a takođe i njegovu veselu, optimističnu perspektivu o tome kako ljudi mogu prevazići agresivno ponašanje prema ,,nakazama”.
Čini se da je Bermanov rad bio na fokusu proučavalaca dječije književnosti i bajki. Nadam se da ću uz pomoć svoje publike vratiti interesovanje za njegov rad, ali najviše od svega, pružiti zadovoljstvo i djeci i odraslima.”

Džek Zajps
Mineapolis, 14, jul 2019.

Skip to toolbar